Popust!

Mletačka republika – istorija Venecije

1,800 рсд

Pred čitaocem se nalazi knjiga posvećena fenomenu jednog neobičnog grada, koji se od ribarskog naselja na peščanim sprudovima uzdigao do kolonijalne imperije, čije su flote suvereno krstarile Mediteranom i gospodarile mnogim njegovim lukama i obalama. Reč je, naravno, o Veneciji ili Mletačkoj republici. Autor ove studije je ugledni francuski istoričar Šarl Dil (1859‒1944), profesor univerziteta i osnivač katedre za istoriju Vizantije na Sorboni. Suptilne i istovremeno čvrste niti vezivale su Veneciju za Carstvo Romeja, te stoga ne treba da čudi datost da se pisanja istorije Mletaka poduhvatio jedan vizantolog. Premda je ova knjiga davno napisana, njena pojava u prevodu na srpski jezik je veoma dragocena.

Preuzmi i pročitaj odlomak
Biblioteka: Product ID: 8629

Opis

Studija Šarla Dila prati ovaj razvoj od skromnog naselja na sprudovima između kojih je tekla reka, današnji Canal grande, s ribarskim kućicama, baštama, stablima voćaka i vinogradima, do pouzdanog saveznika Romejskog carstva. Krvava pobuna iz 976. godine, u kojoj je grupacija na čelu s Orseolima odnela pobedu nad porodicom Kandijano, odredila je dalju sudbinu Venecije. Masakrirani dužd Pjetro Kandijano IV i njegovi istomišljenici zalagali su se za uspostavljanje čvršćih veza sa zaleđem, stvaranje poseda na kopnu, uključivanje grada u feudalni sistem i privredne tokove karakteristične za čvrsto tle izvan lagune. U političkom smislu to je značilo oslonac na tek stvoreno Rimsko‒nemačko carstvo. Orseoli su pogled okretali ka Vizantiji, ka dalekom Konstantinopolju, a napredak su videli u razvoju pomorske trgovine. Tako se dogodilo da je Venecija 1205. posedovala kolonijalno cartvo na Levantu. Jadransko more je već neko vreme slovilo za njen zaliv. Posede na kopnu ‒ Terraferma ‒ počela je da stvara tek od XIV veka. Šarl Dil kontinuirano prati razvoj mletačke politike, njenu borbu za samostalnost u odnosu na Romejsko carstvo. Autor posebnu pažlju poklanja razvoju državnog uređenja, u mnogo čemu jedinstvenog, u kome su se skladno prepleli elementi monarhijskog i oligarhijskog uređenja s bledim proplamsajima nekadašnjih prava stanovnika lagune da o stvarima od presudnog značaja odlučuju zajednički. Složeni sistem veća i magistratura prikazan je izuzetno razumljivo. Na više mesta govori se o ekonomskom pragmatizmu i značaju profita kao jedne od glavnih vrednosti kojoj se težilo u javnom i privatnom životu. Šarl Dil objašnjava da je ekonomsko blagostanje u Veneciji stvaralo atmosferu zadovoljstva među građanima, što je ublažavalo tenzije između patricijata i nižih društvenih slojeva uprkos čvrstoj kontroli organa vlasti. Premda se ova teza danas može posmatrati iz više različitih uglova, ona je u osnovi izdržala sud vremena. Stvaranje prekomorskih poseda ‒ Stato da mar ‒ iziskivalo je razvoj novih magistratura. Mletačkoj  diplomatiji posvećeno je posebno poglavlje.

Šarl Dil je dosta prostora ostavio i onoj drugoj Veneciji, izvan ratova, virtuoznih diplomatskih odmeravanja, profita i kolonijalnog carstva. Gradu Veneciji u kome se odvijao život na mnogo različitih nivoa. Ton su mu davali slikari, vajari, pisci, putnici, strane diplomate, državnici u prolazu, ljudi različitog porekla i rasa, kurtizane‒pesnikinje prefinjenih manira i zavodljivog intelektualnog stava. Šarl Dil venecijanski karneval posmatra fenomenološki. Junaci posebnih poglavlja su Crkva Svetog Marka i Duždeva palata, ondašnji i ovdašnji simboli Venecije, njene moći, lepote i trajanja. Pisac čitaoca sugestivno uvodi u vreme izgradnje velelepne crkve, kada je prostor oko nje bio još uvek neraščišćen od privatnih kuća, botega, skladišta, vinograda i drvoreda. Oblikovanje Trga Svetog Marka trajalo je vekovima.

Recenzije

Još nema komentara.

Budite prvi koji će napisati recenziju za „Mletačka republika – istorija Venecije“

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *